Otvorena spomen-kuća reisa Džemaludina Čauševića u Arapuši
U rodnom mjestu reisa Džemaludina Čauševića, u Arapuši nadomak Bosanske Krupe, u nedjelju je otvorena spomen-kuća u znak sjećanja na velikana i prvaka bosanske historije.
Radovi su počeli prije šest godina, a inicirali su ih članovi Udruženja “Mehmed Džemaludin ef. Čaušević“, koje je osnovano kako bi lik i djelo reisa Čauševića otrgnulo od zaborava i svu historijsku građu i knjige koje govore o njemu stavilo na jedno mjesto.
Velikan i prvak
– Ovaj projekt poseban je po tome što smo, prikupljajući građu za muzejsku postavku za spomen-kuću, skupili više od 3.000 dokumenata. Među njima je bila i inicijativa za gradnju spomen-kuće iz 1940. godine. To nam je dalo novu snagu da ustrajemo. Zaista smo sretni što ćemo mladima ostaviti izuzetno vrijednu građu, koja osvjetljava djelo jednog od najkontroverznijih reisa unutar Islamske zajednice u BiH – kaže Nijaz Tatarević, predsjednik Udruženja.
Reis Čaušević prvi uveo hutbe i vazove na bosanskom jeziku
Husnija Avdagić, predsjednik Skupštine Udruženja, ističe da je muzejska postavka djelo prof. dr. Fikreta Midžića s Bihaćkog univerziteta, koji je sve prikupljene dokumente uobličio u knjigu, koja nosi reisovo ime. Između ostalog, u knjizi se nalazi i originalni rodni list reisa Čauševića, gdje se vidi da mu je prvo ime bilo Muhamed, a tek kasnije ga je promijenio u Mehmed.
Životno djelo
– Spomen-kuća u Arapuši treba biti mjesto gdje će nove generacije spoznati značaj čovjeka koji je posebno dao pravo ženama unutar IZ, uveo hutbe i vazove na bosanskom jeziku. Poslije odlaska Osmanlija jasno je rekao da je sada samo na bosanskim muslimanima da čuvaju islam u Bosni – kaže Asim Hadžić, koji je projektirao spomen-kuću reisu Čauševiću i smatra je svojim životnim djelom.
Carigradski student
Reisu-l-ulema Mehmed Džemaludin Čaušević ličnost je čiji je život ostavio neizbrisiv trag u historijskoj svijesti Bosne i Bošnjaka.
Rođen je 1870.. Početnu naobrazbu stječe pred svojim ocem, uglednim alimom Ali-efendijom Čauševićem, poznatijim kao Ali-hodža, a već s devet godina pohađa bihaćku medresu.
Sa 17 godina odlazi u Istanbul i uči pred, u to vrijeme, jednim od najslavnijih turskih profesora Salih-efendi Tokatlijom. Godine 1898., upisuje Mektebi-hukuk, odnosno pravni fakultet u Istanbulu.