Sa stopom nezaposlenosti od blizu 52 posto, USK se i dalje se ubraja u dijelove BIH gdje je nezaposlenost vodeći društveni problem. Podaci sa Biroa za zapošljavanje ipak su relativni, jer značajan je broj osoba koji pronalaze povremene poslove, ali se ne odjavljuju sa evididencije. Podaci, ipak, pokazuju blagi pad nezaposlenosti, a jedan od glavnih razloga je odlazak na rad u inostranstvo.

Posljednji podaci Službe za zapošljavanje pokazuju da u USK ima blizu 40 hiljada nezaposlenih. Manje je to u odnosu na isti period prošle godine. Sezonski poslovi kao i aktivni programi zapošljavanja Federalnog zavoda uticali su na to da je manje evidentiranih pri općinskim biroima za zapošljavanje.

No još jedan je odlučujući faktor pada nezaposlenosti, odnosno odjavljivanja sa evidencije nezaposlenih. Sve je više osoba, prvestveno mladih koji napuštaju kanton i odlaze na rad u inostrastvo.

„U prva tri mjeseca 2018. godine, po našim evidencijama, 603 osobe su prijavile da odlaze u inozemstvo. A imamo i osobe koje nam se nisu javile i tek krajem godine ćemo imati pravu informaciju koliki je uistinu broj ovih osoba“, kaže Nedžad Veladžić iz Službe za zapošljavanje USK.

Iako posjeduju fakultetsku diplomu, pravnicima i ekonomistima je i dalje najteže pronaći posao. Nakon godina čekanja, većina se odlučuje prihvatiti bilo koje radno mjesto što je također problem.

Još je teže nezaposlenima sa srednjom stručnom spremom, među kojima prednjače ekonomski tehničari, gimnazijalci, medicinske sestre, turistički vodiči. U Službi kažu da ima i onih koji nakon što se zaposle, ubrzo prekidaju radni odnos i ponovno se evidentiraju kao nezaposleni.

„Najčešći uzrok je mala plaća ili odlazak mladih u inostranstvo, jer čekaju termimne za razgovore po ambasadama, ne žele raditi“, kaže Veladžić.

Službi za zapošljavanje veliki financijski teret predstavljaju osobe koja su godinama na evidencijama, nemaju niti jedan dan radnog iskustva i teško da će ikada zasnovati radni odnos. Uglavnom je riječ o ženskoj populaciji, nekvalifikovanim domaćicama.

Trenutno programe prekvalifikacije u okviru Službe nudi Centar u kojem se obučavaju osobe za različite zanate, ali isključivo je riječ o muškoj populaciji.

„Prošle godine smo imali 23.666 osoba koje su zdravstveno osigurane, a ove godine 21.496, od čega 11 081 ženskih osoba i to su uglavnom žene i domaćice koje nikada nisu radile i na našoj evidenciji su samo zbog osiguranja“, napominje Veladžić.

Kako se bliži kraj ljeta, a time i pad sezonskih poslova, očekivati je da će brojka nezaposelnih ponovno rasti, ali i broj onih koji odlaze iz Kantona. Neke procjene pokazuju da je BiH do sada tako već izgubila dva posto radno sposobnog stanovništva.